Grad Vukovar kroz stoljeća je bio važno upravno, gospodarsko i kulturno središte hrvatskog istoka, bedem hrvatske obrane i simbol borbe za samostalnost Hrvatske tijekom Domovinskog rata.
Već početkom 18. stoljeća prepoznat je kao sjedište Županije sriemske, a njegov povijesni razvoj obilježen je susretom različitih naroda, kultura i vjeroispovijesti. Ta raznolikost oblikovala je njegov prepoznatljiv identitet, vidljiv u arhitekturi, javnim prostorima i načinu života njegovih stanovnika.
Izložba „VUKOVAR: Stoji Grad“ koju je Državni arhiv u Vukovaru priredio u povodu Dana grada Vukovara, a koji se obilježava 3. svibnja, na spomendan njegovih nebeskih zaštitnika sv. Filipa i Jakova, o povijesnom razvoju Vukovara progovara kroz vizure njegove arhitektonske baštine, odnosno institucija s njima povezanih, a koje su oblikovale njegov urbani i društveni identitet.
Putem fotografskih i slikovnih prikaza vukovarske povijesne jezgre, sakralnih objekata i reprezentativnih zgrada prati se rast grada kao prijestolnice hrvatskog Srijema i uopće najvećeg grada hrvatskog Podunavlja. Poseban naglasak stavljen je na razvoj prometa, uprave, obrazovanja i društvenog života, ali i na gospodarske aktivnosti poput obrta i trgovine, a koje su oduvijek činile temelj svakodnevice. Izložba obuhvaća i ustanove koje su imale važnu ulogu u životu građana, od školstva i zdravstva do kulturnih i sportskih okupljališta. Kroz ove sadržaje ističe se kontinuitet života u gradu te važnost očuvanja njegove bogate kulturne baštine. Unatoč brojnim povijesnim izazovima, Vukovar se prikazuje kao prostor trajanja, obnove i identiteta koji se razvija i u suvremenom vremenu.
Autori virtualne izložbe su Marija Čolak i Erika Vincetić.
Arhivski i ostali izvori:
- Zbirka razglednica i fotografija Vukovara, HR-DAVU-VK-843
- Fotografije u vlasništvu Marije Čolak i Erike Vincetić
Literatura:
Belavić, O. P. (1927). Crtice iz prošlosti Vukovara.
Crlenjak, B. (2005). Razvitak vukovarskih ulica. Gradski muzej Vukovar.
Damjanović, D. (2009). Vukovarski arhitekt Fran Funtak. Leykam international d.o.o.; Gradski muzej Vukovar.
Elez, P., & Žanić, M. (2021). Kulturni identitet Vukovara: Prilozi za istraživanje baštine i baštinika. Državni arhiv u Vukovaru.
Franjevci u Vukovaru: Povijest, duhovnost i baština. (2020). Franjevački samostan Vukovar.
Horvat, V. (1996). Gimnazija Vukovar: 100 godina. Poglavarstvo grada Vukovara.
Horvat, V. (2003). Obrt i trgovina u Vukovaru. Udruženje obrtnika Vukovar.
Horvat, V. (2007). Vukovarska društva (1859.–1945.). Gradski muzej Vukovar.
Medicinski centar Vukovar: Razvoj zdravstva i medicinskih službi vukovarske komune. (1976). Fond za izgradnju bolnice i Medicinski centar Vukovar.
Vukovarsko vlastelinstvo 1719.–1945.: Sumarni inventar. (2008). Državni arhiv u Osijeku.